Rakija od Bresaka
2-3 velike sortne breskve ili 4-5 vinogradskih bresaka,
1 L čiste žitne rakije ili lozovče
Priprema:
U rakiju stavite 2-3 velike ili 4-5 malih bresaka. Male vinogradske breskve bolje su zbog arome. Breskve moraju biti zrele jer samo u tom slučaju mogu u rakiji ostaviti svoju punu aromu. Prije stavljanja u rakiju breskve očistite od koštica i narežite na kriške.
Breskve ostavite u rakiji 5-7 nedelja na toplom mestu, ali ne na izravnom suncu ! Potom rakiju profitrirajte u čistu bocu i gotovu ostavite u podrumu još najmanje mesec dana da dozrije.
Priprema:
U rakiju stavite 2-3 velike ili 4-5 malih bresaka. Male vinogradske breskve bolje su zbog arome. Breskve moraju biti zrele jer samo u tom slučaju mogu u rakiji ostaviti svoju punu aromu. Prije stavljanja u rakiju breskve očistite od koštica i narežite na kriške.
Breskve ostavite u rakiji 5-7 nedelja na toplom mestu, ali ne na izravnom suncu ! Potom rakiju profitrirajte u čistu bocu i gotovu ostavite u podrumu još najmanje mesec dana da dozrije.
Breskva (lat. Prunus persica) je biljka iz porodice Rosaceae. Porijeklom je iz Kine, a uzgaja se širom svijeta zbog sočnih plodova.
Karakteristike
To je listopadno drvo, naraste od 5-10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće.
Historija
Breskva nosi naučno ime persica, izvedeno od vjerovanja starih evropljana da su breskve porijeklom iz Perzije (današnji Iran). Današnji botaničari su postigli konsenzus, da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije i Mediterana, stigla u Evropu takozvanim Putem svile davno prije nove ere.[1] Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je košpica slijepljena s tijelom ploda, i one kod kojih se košpica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manje kisele, dok su žute obično više kisele, mada to zavisi od sorte.
| Hranjiva vrijednost po 100g | |
|---|---|
| Energija | 165 kJ |
| Ugljikohidrati | 9.5 g |
| Šećeri | 8.4 g |
| Masnoće | 0.3 g |
| Bjelančevine | 0.9 g |
| Vitamin A ekviv. | 16 μg (2%) |
| Folna kiselina (Vit. B9) | 4 μg (1%) |
| Vitamin C | 6.6 mg (11%) |
| Željezo | 0.25 mg (2%) |
| Kalijum | 190 mg (4%) |
| Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice | |
Нема коментара:
Постави коментар