Translate

Претражи овај блог

4.12.11

Naprava za pojačavanje, Gornji deo (lonac) - oznake (7)

Naprava za pojačavanje

Naprava za pojačavanje koncentracije alkohola je posebne konstrukcije, a služi za pojačavanje koncentracije alkohola na željenu jačinu. smještena je ispod poklopca kotla (2), a na poklopac je pričvršćena zavrtnjima.

Gornji deo (lonac) - oznake (7)

Gornji deo uređaja (lonac) oznake (7) je ustvari spiralno hladilo, čiji je spoljni deo (posuda) nazivnog obima od 11, 15 ili više litara (izrađena od nerđajućeg čelika), a unutrašnji deo je spirala od bakarne cevi. Hladilo je termodinamički tako proračunato da omogućava hlađenje i znatno većih količina para te je na taj način potpuno
pouzdano.

Hlađenje je moguće provesti na dva načina i to:

- Kao stacionarno hlađenje, tj.tako da se ulije hladna voda u hladilo i popotrebi ručno doliva hladna voda,tj da se nadomesti količina vode koja je isparila odnosno koja se zagrejala.

- Kao protočno hlađenje, tj tako da su na ulazu i izlazu vode smešteni kuglasti ventili, pa se pomoću creva i
priključka hladilo može spojiti navodu iz vodovodne mreže i time je omogućen stalan protok hladne vode kroz
hladilo.

Posuda hladnjaka opremljena je takođe poklopcem od nerđajućeg čelika.

Gornji deo (ostava) - oznake (9)

Gornji deo (ostava) - oznake (9)

Gornji deo uređaja (međuspremnik) oznake (9) ima takođe funkciju naprave za pojačavanje, čiji je spoljni deo (posuda) nazivnog zapremine od 9, 10 ili 11 litara (izrađena od nerđajućeg čelika). Ostava se u prvoj destilaciji napuni do polovine zapremine prevrelom kominom, a u svakoj sljedećoj destilaciji može se puniti sa frakcijom l-toka iz prethodnih destilacija.

Rad sa uređajem

Rad sa uređajem

Za dobijanje kvalitetnog vhiski-a preporučujemo da se obavi dvokratna destilacija, tj destilacija u dva stepena.
Naime, iako se pomoću "vhiski rektifikatora "može dobiti zadovoljavajuća kvaliteta izlaznog destilata (sirovi destilat) jednokratnom destilacijom, iskorištenja je na alkoholu u tom slučaju ipak nešto manje.

Stoga za dobijanje visoko kvalitetnog izlaznog destilata preporučujemo provesti dvokratnu destilaciju.

3.12.11

Prva destilacija, Druga destilacija, Priprema za piće, Dobitak na alkohol


Prva destilacija:

Kotao (2) se napuni prevrelom kominom do maksimalne količine od oko 70% zapremine nazivne veličine kotla. Pri radu s prevrelom kominom potrebno je na dno kotla staviti "rešetku" (ploča od inoksa sa rupama) da se spreči mjestimično nagorijevanje komine. Na kotao se zatim stavi gornji deo.


Nakon toga se u hladilo (7) ulije hladna voda (ako se radi o stacionarnom hlađenju) ili se spoji hladilo preko ventila na protočnu vodovodnu vodu i otvori dotok vode za hlađenje. U međurezervoar (9) se u prvoj destilaciji napuni do polovine zapremine prevrelom kominom, a u svakoj sledećoj Destilaciji može se puniti sa frakcijom l-toka iz prethodnih destilacija.


Uređaj se jednostavno postavi na gasni gorionik sa postoljem. Zagrevanje kotla sprovodi se polako do 60 ° C, a zatim se počinje s dizanjem temperature pri čemu se čuje prolazak para kroz ostavu (9), tj šum prolazećih mehurića pare. Kod odgovarajuće temperature dolazi tada do izdvajanja-toka. l-tok ima oštar i neugodan miris. Odvajanje l-toka sprovodi se pri temperaturama od približno 68 ° C do 85 ° C. Za vreme izdvajanja l-toka potrebno je da ventil za povraćaj destilata oznake (4) bude zatvoren. Najveći deo nepoželjnih materija nalazi se u l-toku. Zbog toga je potrebno l-tok odijeliti od srednjeg (ll-toka) toka. Količina l-toka dosta zavisi o kvaliteti komine, l-tok čini oko 5-8% od ukupne količine destilata. Nije moguće potpuno precizno ustanoviti tačan prelaz od l-toka u l l-tok. Zato je najbolje organoleptički, tj metodom kusanja destilata ustanoviti je li završeno odvajanje l-toka. Odvajanje prvog toka može se sprovesti tako da se odvojeno hvata l-tok u 05:55 većih čaša od po 2-3 dl, koje se redom označe brojevima. Nakon što su sve čaše napunjene, nastavi se hvatati drugi tok, i to u posebnu posudu. Manja količina ohlađenog destilata iz svake pojedine čaše (oko 1 / 4 dl) razredi se s 1,5-2 puta većom količinom vode u čašici od 1 / 2 dl, i kušaše na promenu ukusa redom, počevši od zadnje čaše. Na taj se način utvrdi u kojim je čašama destilat lošeg mirisa i ukusa.
Te čaše se odvoje, a ostale čaše u 1 kojima je destilat dobrog mirisa i okusa izliju se u posudu za hvatanje drugog toka.


Čim se kušanjem utvrdi da je miris i ukus destilata dobar, hvata se dalje srednji (II) tok u posebnoj posudi, i to tako da se mogućnost pristupa vazduha smanji na najmanju moguću meru. Tada se počinje sa izdvajanjem
ll-toka odnosno srednjeg toka destilata koji predstavlja ustvari naš željeni deo destilat, koji će se kasnije preraditi u vhiski. Pri izdvajanju ll-toka temperatura polako raste kako koncentracija alkohola u destilatu pada i to sve do temperature od oko 98 ° C do 102 ° C. Regulacijom količine povrata de- stilat pomoću ventila na izlaznoj cevi hladila (5) i prolaskom destilata kroz napravu za pojačavanje može se po želji regulisati koncentracija alkohola u izlaznom destilatu. Za takvo namještanje jačine destilata potrebno je uzimanje uzoraka destilata, merenje 
koncentracije alkohola u uzorcima pomoću Alkoholometra, a potrebno je i određeno iskustvo. Na taj način može se po želji regulisati jačina izlaznog destilata. Preporučuje se da se jačina izlaznog destilata vhiski-a namjesti na oko 55-60 vol% alkohola. Kako se iscrpljuje količina alkohola u komini, tako će početi padati koncentracija alkohola u destilatu. Postupak DESTILAcije nastavlja se sve dok u izlaznom destilatu još jedva da bude alkohola, tj sve do pokazivanja jačine destilata 2-3 vol% alkohola (mereno alkoholometrom). Time je postupak prve destilacije završen i dobije se tzv. sirovi destilat.
Prva destilacija se sprovodi s kominom iz svih buradi. dobijeni sirovi destilati se svi zajedno stave u posebnu posudu i tako dobijeni destilat je spreman za drugu destilaciju. Ostatak nakon prvih destilacija se skupi i spremi u posebnu posudu.

Druga destilacija:


Nakon prve destilacije uređaj se ocisti pomoću pare. U kotao (2) se stavi sirovi destilat. Međurezervoar (9) se napuni do polovine volumena ostatkom od prve destilacije. Druga destilacija se načelno sprovodi jednako kao i prva destilacija. U drugoj destilaciji dobija se destilat visokog procenta, tj jačine alkohola, pri čemu je iskorišćenje na alkoholu u drugoj destilaciju puno veće nego u prvoj.
To se sprovodi povratom dela DESTILAta natrag u kotao regulisanjem pomoću ventila (5), tako da se po mogućnosti dobije što veća koncentracija izlaznog destilata (preporučujemo od 65 - 75vol. %). Postupak destilacije nastavlja se sve dok u izlaznom destilatu još jedva da bude alkohola, tj sve do pokazivanja jačine destilata od 2 do 3 vol% alkohola (mereno alkoholometrom). Time je postupak druge destilacije završen i dobija se destilat vhiski-a jačine od oko 65-75% alkohola.


Odležavanje i sazrevanje: Pre nego što se dobijeni destilat razredi na propisanu jačinu, potrebno ga je u pravilu pustiti da dozre (odleži) barem od 6 do 8 nedelja pri sobnoj temperaturi. U pravilu, što je dozrevanje vhiski-a duže, to će kvaliteta biti bolja. Osim toplote pri sobnoj temperaturi, za proces dozrevanja potrebna je i manja količina kiseonika iz vazduha. Ako smo na kraju druge DESTILAcije dobili destilat od približno 70%
jačine, potrebno gaje razrijediti DESTILAranom vodom na približno 65% i zatim pustiti na odležavanje i dozrevanje. Posude (burad) za dozrevanje potrebno je napuniti samo do 3 / 4 obujma. Poklopac ili čep ne sme se zatvoriti do kraja, već je potrebno da pokraj poklopca ili čepa ulazi u bačvu mala količina vazduha. Tokom procesa dozrevanja dolazi do esterifikacije viših alkohola, pri čemu nastaju poželjene arome (to zbog toga što su procesi esterifikacije vremenski procesi) kao i do reakcije vezivanja acetaldehida (​​koji daje neprijatan miris i ukus) sa etilnim alkoholom u materiju ugodna mirisa. Na taj način destilat postaje blažim i okusom ugodnijim. Procesi dozrevanja su vremenski procesi i nastavljaju se godinama i nakon što je vhiski napunjen u boce.



Načelno je za dozrevanje DESTILAta potrebno koristiti posude (burad) koje su potpuno neutralne na sve sastojke u destilatu. Najboljima su se pokazale posude (burad) od stakla i nernerđajućeg čelika (inoksa), kao i od nekih plastičnih materijala koji podnose visoke koncentracije alkohola. Sto se tiče vhiski-a, za odležavanje i dozrijevanje trebaju se koristiti bačve od hrasta u kojima je prethodno dozrijevali cherri brandi. U takvim će bačvama vhiski poprimiti karakterističnu zlatnožuto-crvenkastu boju i dobiti prijatan ukus i aromu. Valja istaknuti da hrastove bačve daju vhiski-u u toku procesa dozrevanje osim boje i ceo niz drugih materija koje pozitivno deluju na ukus i miris.


Priprema za piće:


Da bi se dobijeni destilat učinio prikladnim za piće, potrebno ga je razrijediti destilovanom vodom (ne običnom vodom) ili mekom kišnicom na traženu jačinu zavisno o vrsti (uobičajeno od 40-43 vol% alkohola). Za dobi vanje uobičajene boje kao i tipičnog ukusa po ječmu, dodaje se destilatu 1 kap koncentrisane ječmene arome po 1 litri vhiski-a.


Dobitak na alkohol:


U praksi se računa da se od 100 kg kukuruza može dobiti oko 14 litara vhiski-a.

Održavanje uređaja


Održavanje uređaja

Uređaj je jednostavan za rukovanje, lako se čisti i održava. Po obavljenoj destilaciji pusti se da se preostali sadržaj u kotlu ohladi. Odvoji se gornji deo od kotla. Iz hladila se izlije voda.

Kotao se opere i očisti vodom, a po potrebi četkom i 5% rastvorom sode ili detergenta. Hladilo se čisti tako da se bakarna spirala ispere vodom. Još je bolje čišćenje na taj način da se kotao napuni vodom, zagreje i na taj način kotao i hladilo, tj ceo uređaj očisti vodenom parom.

Samo redovno čišćenje nakon svake obavljene destilacije osigurava dobijanje kvalitetnog vhiski-a.